Kada se govori o depresiji treba napraviti razliku između izraza koje često koristimo da označimo trenutno neraspoloženje i bezvoljnost i dijagnoze kliničke depresije.
Svakom se desilo ili će se desiti da je ponekad bezvoljan, tužan, žalostan, neraspoložen za svakodnevne aktivnosti, da mu ne prija društvo, ali takve faze prolaze.
Klinička depresija je ozbiljan problem i ne može da se tretira kao nešto što će proći bez terapije i lečenja.
Deprimere je latinska reč i u doslovnom značenju se prevodi sa pritisnuti, utući, potisnuti, obeshrabriti. Jasno je da su kod depresije raspoloženje, volja, energija ,,utučene i pritisnute“.
Uticaj depresije na ceo organizam
Neke od čestih posledica depresije jesu osećanje panike i straha, nedostatak koncetracije, aritmije, znojenje, bol u grudima, poremećaj sna i apetita.
Anksioznost prati depresiju i kod osoba koje od nje pate često se uspostavlja i dijagnoza anksiozno-depresivni poremećaj.
Osobe koje se bore sa depresijom ne spavaju kvalitetno. Teško zaspe uveče, bude se tokom noći, a za najteže oblike depresije tipično je i veoma rano buđenje.
Kod tipične slike depresije kao posledica se javlja smanjen apetit, a kod atipične dolazi do pojačanog apetita i povećanje telesne težine.
Zbog svega ovoga pacijenti se osećaju iscrpljeno, umorno, teško i usporeno se kreću.
Depresija utiče i na govor i komunikaciju. Interakcija sa drugim osobama svedena je na minimum, rečenice su kratke, komunikacija otežana.
Smanjeni su i koncentracija, pažnja, pamćenje pa depresivne osobe sa teškoćom obavljaju svakodnevne kućne i poslovne aktivnosti. Tako recimo osoba na poslu ne uspeva da uradi sve što je potrebno, a kod kuće nema volje da obavlja aktivnosti kao što su kuvanje, spremanje stana. Ni hobiji i zabava poput slušanja muzike, gledanja filmova, čitanja knjiga, bavljenja nekim sportom više je ne ispunjavaju.
Nije retkost da kod osoba sa depresijom ni lična higijena nije važna i da im ne smeta da potpuno zanemare svoj fizički izgled. Jednostavno rečeno, ovo je bolestkoja utiče na ceo organizam, na fizičko i na psihičko stanje.
Najteža posledica depresije koja proizilazi iz ovakvih stanja jeste razmišljanje o suicidu.
Pomoć
Da bi se izbegle najteže posledice, kao i za svaku drugu bolest, važna je i prevencija kao i lečenje. Treba podizati svest o ovom zdravstvenom problemu, obratiti pažnju na bliske ljude, razgovarati i upućivati na psihoterapiju
Ono što je karakteristika depresivnih osoba jeste činjenica da oni sami retko traže pomoć Zato će se desiti da i ne znamo da neko boluje od depresije, jer kod te osobe naizgled sve izgleda u redu. Takozvana maskirana depresija nije retka. Nekada nažalost tek kada bude kasno shvatimo da je neko iz našeg okruženja bio depresivan.
To je još jedna od zamki ove bolesti. Mnoge osobe će svoje stanje uspešno sakriti pa nijedna od navedenih posledica neće biti vidljiva za okolinu.
Razgovor, saosećanje, pažnja
Depresija je bolest savremenog doba u kome sve češće nemamo vremena za ljude koji nas okružuju. Zato je sada više nego ranije važno obratiti pažnju, pružiti pomoć, saslušati, razumeti sve one sa ovim problemom.
Depresija ne može da se izleči samo pažnjom, saosećanjem i razgovorom, ali to može biti prvi i važan korak ka izlečenju.