Savremeni način života, ubrzani tempo življenja, način ishrane, stres na poslu i kod kuće, samo su neki od uzročnika depresije. Često promenljivo raspoloženje, melanholija, razdražljivost, tuga, napetost prvi su simptormi depresije. Ukoliko se depresija i neurološka oboljenja otrkriju u ranoj fazi razvoja bolesti, tok lečenja može biti jednostavan, a uspeh u lečenju visok.
Razlika između depresije i trenutnog raspoloženja
Depresija, iako na prvi pogled sličnih simptoma, bitno se razlikuje od lošeg, trenutnog stanja psihe kod čoveka. Varijacije u raspoloženju, zavise od osobe do osobe, a često bivaju izazvane faktorima spoljnjeg okruženja, kao što su vremenske prilike, trenutni stres, nesanica ili nešto drugo. Sve su ovo stanja koja su trenutna, ne traju dugo i nisu konstantna. Radi utvrđivanja adekvatne dijagnoze poželjno je utvrditi da li se radi o promeni raspoloženja ili o depresiji koja zahteva adekvatno lečenje.
Uzroci depresivnog stanja
Uzroci su mnogobrojni, sve zavisi od slučaja do slučaja. Kada se dijagnostikuje depresija moraju se odvojeno posmatrati, biološki, psihološki i socijalni efekti. Naime, prilikom uspostavljanja dijagnoze potrebno je dati jasnu sliku o genetskim predispozicijama osobe, o načinu odrastanja, o odnosu sa roditeljima i okruženjem. Bitan segment su i razni događaji i osobe iz bliskog okruženja. Postoje razni teoretičari koji utvrđuju uzroke depresije i neuroloških oboljenja, koje stručna lica moraju utvrditi.
Simptomi depresije
Depresivno stanje je izuzetno složeno i treba mu pristupiti stručno i detaljno. Simptomi depresije su mnogobrojni.
Glavni simptomi depresije:
- depresivno raspoloženje,
- umor,
- glavobolja,
- stezanje u grudima,
- bol u leđima,
- samoomalovažavanje,
- osećaj krivice,
- samokritika,
- aksijoznost i sl.
Ovo su samo neki od mnogobrojnih simptoma, a svakom simptomu potrebno je pristupiti studijozno kako bi se našla adekvatna terapija.
Najčešća neurološka oboljenja
Kada je reč o neurološkim oboljenjima mora se napraviti razlika neuroloških oboljenja kod odraslih i dece. Neurološka oboljenja možemo postaviti na lestvicu od najlakših ka najtežim i svakome je potrebno okloniti pažnju. Adekvatnom terapijom može se pratiti neurološka oboljenja. Neka od njih su: migrena, moždani udar, alzheimerova bolest, parkinsonova bolest, epilepsija i dr. neurološka oboljenja zahtevaju dugotrajnihe i složnije lečenje u odnosu na depresiju.
Kako sprečiti neurološka oboljenja i depresiju?
Često važi ustaljen termin: “Bolje sprečiti nego lečiti”, ovaj slogan važi za sve oblasti življenja i delovanja, pa tako i za ovu obrađivanu oblast. Lakše je sprečiti i raznim metodama preduprediti kvalitet života, nego kasnije se lečiti od bolesti. Poželjno je promeniti tempo života, kvalitetan život, kvalitetna i zdrava ishrana, fizička aktivnost i život bez stresa mogu pomoći u eliminisanju bolesti. Umerena rekreacija, provođenje vremena na važdhu i život bez stresa glavni su faktori sprečavanja nastanka i razvoja bolesti.
Zaključak: glavni uslov za kvalitetan život bez bolesti su dobre, vedre i positivne misli. Pored vedrog duha, poželno eliminisati stres, uvesti više rekreacije, zdrave ishrane i podsticati druženje sa osobama koji šire pozitivnu energije. Trudite se da vaše raspoloženje ne bude zavisno od vremenskih prilika, od ljudi iz okruženja, godišnjeg doba. Ukoliko imate genetske predispozicije za određenu vrstu bolesti poželnje su češće kontrole, a svi ostalim savetuje se da minimum jednom godišnje obave sistematsek kontrole. Uzivajte u svakom novom danu i eliminišite stres.