Svi treba da budemo svesni pozitivnih strana redovne fizičke aktivnosti. Rekreacija može da pomogne u održavanju telesne težine, smanjenju rizika od bolesti kardiovaskularnog sistema i poboljšanju raspoloženja. Štaviše, može da nam da više energije i čak poboljša kvalitet sna.
Međutim, i pored svih ovih prednosti, treba imati u vidu da bavljenje sportom može dovesti i do povreda. Bez obzira na vežbe koje radite, možete se povrediti na razne načine. Pa koje su to najčešće povrede i šta se može desiti ukoliko ih ne sanirate na vreme? Mogu li se ove povrede izbeći? Saznajte u nastavku teksta.
Zašto dolazi do povreda?
Do povreda može doći zbog više razloga. Najčešći je svakako nedovoljna pripremljenost pre vežbanja. Ukoliko niste pokretljivi i razrađeni, može doći do nelagodnosti i bolova u mišićima. Ako mišići ne dobiju dovoljno kiseonika, njihova vlakna će brže izgubiti aminokiseline i početi da pucaju. Kada je telo pod pritiskom i mišići ne dobijaju kiseonik, oslabljena vlakna će lakše popustiti što može dovesti do uganuća, istezanja i preloma.
Nepravilno držanje i pogrešno izvođenje vežbi dovode do povreda takođe. Početnici se često ne razumeju najbolje i neretko se vidi povreda usled žurbe da se što pre savlada određena vežba.
S druge strane, uvek može doći do slučajnih povreda. Od klizavog terena dok trčimo do grubih i nesmotrenih naleta u kontaktnim sportovima, ne može se uvek ni predvideti u kojim situacijama su povrede moguće.
Koje su najčešće povrede?
Povrede koje se najčešće javljaju usled vežbanja su ortopedske prirode, odnosno uganuća, istezanja i prelomi.
Na primer, tokom neprirodnog položaja noge ili pada, može doći do uganuća skočnog zgloba sa ili bez rupture ligamenata. Takođe se može videti i ispadanje kolena iz ležišta.
Teže povrede ove vrste nisu česte ali uvek postoji mogućnost delimičnog ili potpunog cepanja ligamenta ili pucanja hrskavice. Kod ovih povreda, hladan ili topao oblog može biti od velike pomoći kao i kreme koje sadrže heparin ili natrijum.
U zavisnosti od težine povrede, moguće je da će doktori preporučiti da se nosi longeta koja će imobilisati povredu. Postoji i opcija fizikalne terapije gde se primenjuju tehnike poput ultrazvuka, lasera, leda, toplote i ručne masaže kako bi se povratio optimalan nivo funkcije povređenog dela tela.
Ako su tetive u laktu preopterećene, može doći do takozvanog teniskog lakta. Iako je najčešći kod tenisera, ovaj bol koji kreće u laktu a prenosi se na celu ruku i šaku može se javiti kod svih koji rade repetitivne pokrene rukom. Ovakav bol se leči odmorom, ledom, pritiskom i podizanjem, analgeticima kao i laganom fizikalnom terapijom.
Usled slabosti mišica i nestabilnosti ramenog pojasa, može se javiti bol u ramenu. Bol se oseti u prednjem delu ramena i jači je pri podizanju ruke a moguće je i da se bolovi povećaju tokom noći ili dužeg mirovanje. Što se tiče lečenja, leči se celokupna koštana i muskulatorna oblast ramenog dela tela.
Bol u peti se često javlja kod ljudi koji su puno na nogama, bilo da hodaju ili trče. Pošto se ovde radi o nagomilavanju kalcifikata na kosti pete, terapija koja se prepisuje je specijalna laserska terapija kojom se razgrađuje kalcijum ili ultrazvučna terapija kroz vodu.
Nagla promena pravca, prekomerno istezanje i izvođenje novih vežbi mogu dovesti do bola u predelu prepona. Dok je istezanje često dobar način da se smanji bol u nekim delovima dela, ovde je uvek preporučen odmor, led, elevacija nogu i kompresija mišića.
Bolovi u kolenu mogu se desiti zbog prekomernog korišćenja i nedovoljne fleksibilnosti. Bilo da je povreda patele, ligamenta ili meniskusa, fizikalna i krio terapija mogu da pomognu za samo dve nedelje.
Naravno, postoje razne druge vrste povreda kao što su prelomi kostiju i potres mozga, ali one nisu toliko česte.
Kako izbeći povrede?
Kako do ovih povreda ne bi došlo, bitno je da uključite određene korisne korake u svakodnevnu rutinu vežbanja. Pre svega, neophodno je pravilno zagrejati mišiće pre nego što ih opteretite. Zagrevanje će prokrviti mišiće i spremiti ih za trening. Preporučeno je da se pre svakog treninga zagrejete i istegnete a da posle treninga uradite par vežbi hlađenja i istezanje. Osim toga, redovan unos tečnosti kao i snabdevanje tela proteinima i aminokiselinama takođe može doprineti smanjenju povreda na treningu.
Ukoliko ste početnik, uvek je dobro konsultovati se sa trenerom kako biste bili sigurni da pravilno izvodite vežbe. Stručnjaci u ovoj oblasti će vam pokazati kako koju vežbu treba uraditi i pomoći vam da popravite držanje.
Naravno, bitno je da slušate svoje telo i prestanete sa vežbanjem čim osetite bol.
Šta ako se povreda ne sanira na vreme?
Ukoliko se povreda ne sanira na vreme, lako se može pogoršati. Manja povreda ligamenta ili tetive ne mora biti strašna ali ako se ne deluje odmah, može doći do kidanja ligamenata što se najčešće leči operacijom. Napuknuće kosti može dovesti do frakture ili nepravilnog zarastanja, što predstavlja mnogo veći problem od zahtevanog mirovanja. Razne druge povrede mogu prerasti u hroničnu bol, što će svakako uticati na kvalitet vašeg života. Stoga, veoma je bitno odmah reagovati i kontaktirati stručnjake kako bi vam preporučili najbolji tretman.
Iako je redovna fizička aktivnost veoma bitna, takođe je dobro znati kakve se povrede mogu dogoditi i kako ih možemo sprečiti.