Danas u svetu dominiraju potpuno novi trendovi u oblasti građevinarstva, koji su okrenuti kvalitetu života svakog stanara, ali i tome da način gradnje bude što više usmeren ka ekološkoj održivosti.
Verovatno ste primetili kako i kod nas gotovo na mesečnom nivou niču nove zgrade skoro pa niotkuda. Jedan od primera novogradnje koji je sve zastupljeniji, a došao je sa zapada jesu kondominijumi – moderne zatvorene stambene četvrti.
Grade se na odličnim lokacijama, bezbedni su, izgrađeni od modernih materijala, poseduju deo za rekreaciju, zabavu mališana i još štošta, a jedan od primera poput kompleksa Voždove kapije svakako je pozitivan i ispunjava sve ove standarde i mnogo čega drugog.
Kupovinom stana na ovakvoj lokaciji, ostvaruju se mogućnosti za veoma udoban porodični život.
Nastavite sa čitanjem teksta i detaljnije se upoznajte sa modernim tokovima u svetu građevinarstva, odnosno aktuelnostima i inovacijama.
Dodatne funkcije modernih stambenih kompleksa
Pored toga što kupovinom stana u modernim stambenim kompleksima dobijate kvalitetno mesto za život, ovde ćete u najvećem broju slučajeva pronaći i nešto mnogo više.
To je upravo mogućnost da većinu dnevnih aktivnost obavljate u okviru privatnog stambenog kompleksa.
Zbog toga se tokom gradnje ostvaljaju prazni lokali u koje će se useliti prodavnice, frizeri, igraonice, kafići i ostali činioci iz oblasti uslužnih delatnosti potrebni stanarima.
Na ovaj način se stanarima omogućava da im sve bude na dohvat ruke, tako da kao prednost kupovine stana u modernim kompleksima vide kroz uštedu vremena u budućnosti.
Iz ekološkog ugla, kada se ljudima omogući da sve imaju na jednom mestu, biće smanjena potreba za vožnjom automobila, što će pozitivno uticati na životnu okolinu.
Zelena gradnja postala je svetski trend
Zelena gradnja je za sada trend koji je u svetu prihvaćen oberučke, dok se i kod nas vide određeni pomaci u ovom pravcu, kao i naznake da u budućnosti možemo očekivati stambene komplekse okrenute ekološkoj gradnji.
Kod nas se za sada to na manjem broju primera manifestuje, kroz ugradnju solarnih pumpi i toplotnih panela.
Graditelji modernih stambenih kompleksa teže da ispune standarde iz mnogobrojnih sertifikata u vezi sa zelenom gradnjom, uzimajući kao osnovne materijale za gradnju one koji nisu štetni po okolinu.
Izgradnja pasivnih objekata – još napredniji pricnip od zelenih zgrada
Koncept pasivne gradnje dolazi sa Istraživačkog instituta za pasivnu gradnju u Darmštadu, a idejni tvorac je Wolfgang Feist. Ovaj institut izdaje sertifikate koji odobravaju određene materijale kao pogodne za izgradnju pasivnih objekata.
Pasivni objekti su oni koji ne prelaze određeni stepen potrošnje energije, kao ni koeficijent probijanja energije kroz krovove, zidove i pod.
Pasivne zgrade su prosto rečeno zgrade izgrađene od materijala koji ne samo da su u tom smislu ekološki, već ovde dolazi veliki broj komponenata koji se tiču samog materijala, a to su:
- način dobijanja materijala – ne smatra se ekološkim ako su za njegovo dobijanje korišćene mašine koje zagađuju;
- transport materijala – što je on masivniji, teže ga je transportovati, što znači više energije za taj proces;
- reciklaža – može li se materijal recilklirati i vratiti u prirodu.
Inovacije po pitanju materijala Evropskog građevinskog fonda
Evropski građevinski fond je kao udruženje na nivou Evropske unije uvelo određene inovacije pri renoviranju i izgradnji novih zgrada, sa ciljem da način gradnje na najbolji mogući način odgovori na ekološke potrebe, ali i na sve veću urbanizaciju gradova.
Mnogi programi pre ovoga bili su po malo nerealistični, zbog toga što su se previše usmeravali ka ekološkoj održivosti, zaboravaljajući neke realne činjenice kao što su sve frekventnije naseljavanje gradova i znatno veća potrošnja energije nego što se pretpostavljalo.
Jedan od problema jeste i što uprkos tome što se pojavljuju nova rešenja za zgrade koje tek treba da se dižu, veliki je broj zgrada izgrađenih po starim metodama.
Evo i nekih rešenja za gradnju, koja predlažu u najvećoj meri stručnjaci iz hemijske industrije, zbog kojih će potrošnja energije biti manja:
- Reflektujući unutrašnji premazi – korišćenjem reflektujućih premaza postiže se bolje osvetljenje unutar prostorije i smanjuje potreba za korišćenjem veštačkih izvora svetlosti za 20%. Najviše se koriste u zemljama Severne Evrope zbog manjka dnevnog svetla;
- Visoko reflektujući i izdržljivi spoljni premazi – za razliku od prethodnih, koriste se u oblastima koje su poznate po visokim temperaturama. Zaduženi su za visok stepen odbijanja svetlosti i samim tim smanjuju zagrevanje prostorije i potrebu za korišćenjem klime za oko 15%;
- Fazno promenjivi materijali – ovde se pre svega misli na materijale kao što su cement, gips, gipsane ploče i tome slično. Njhova uloga je da prikupljaju toplotnu energiju tokom dana, dok je oslobađaju uveče kada temperatura padne. Štede oko 10% energije;
- Napredne izolacione pene – ova napredna izolacija visokih performansi štedi i do čitavih 30 do 80% energije. Ovde se pre svega misli na izolaciju zidnih šupljina, spoljašnju i unutrašnju izolaciju;
- Vakum izolacioni paneli – pružaju mnogo bolju zaštitu od konvencionalnih izolacionih materijala, ali su zato i dosta skuplji.
Svetski trendovi u izgradnji modernih stambenih kompleksa, pojedinačnih zgrada i kuća sve su napredniji i vremenom postepeno dolaze i kod nas. Veoma je interesantno posmatrati pozitivan napredak u građevinarstvu, okrenut ka zaštiti životne sredine, dok se istovremeno radi na poboljšanju kvaliteta života pojedinaca. Nadamo se da vam je tekst bio zanimljiv i koristan, kao i da ćete i sami razmišljati o uređenju životnog prostora iz ekološkog ugla.