U eri interneta, mobilnih telefona i društvenih mreža pravopis i gramatika se sve više zapostavljaju. Virtuelni život i stanje na društvenim mrežama pokazuje da svaki treći korisnik greši kod najjednostavnijih primera. Mnogi takve greške pravdaju brzinom kucanja ili zbunjenošću brojnim pravopisnim pravilima, ali još češće – izuzecima.
Kada je u pitanju pravopis na društvenim mrežama, težnja ka ekonomičnošću jezika je sasvim razumljiva, ali ona nikako ne sme narušiti pravila koja zadovoljavaju potrebe srpske jezičke kulture. Pored toga, pravopisna norma nije nešto što se menja iz dana u dan. Postoje pravila koja važe decenijama, te izgovor za greške koje pravimo ne postoji.
U nastavku teksta otkrivamo koje su najčešće pravopisne greške prisutne na društvenim mrežama.
Pravopis na društvenim mrežama – spojeno i odvojeno pisanje reči
Najčešće pravopisne greške na društvenim mrežama u vezi su sa spojenim i odvojenim pisanjem reči. Važno je razlikovati složenice, polusloženice i izraze koji se pišu odvojeno ili spojeno.
Sasvim očekivano, prvo mesto zauzuma pogrešno pisanje rečce ne uz glagole. Istina, ovo pravilo predstavljalo je problem i pre pojave društvenih mreža, ali smo zahvaljujući njima uvideli koliko ljudi često greše.
Primeri gde se najčešće greši su nemogu i neznam – spojeno napisana rečca ne uz glagol, umesto jedinih ispravnih oblika ne mogu i ne znam.
Šta ovde zbunjuje?
Pravilo je da se rečca za negiranje ne ne spaja s glagolima: ne razumeti, ne shvatati, ne znam, ne bih, ne vidimo, ne tražite, ne mogu, ne pevaj, ne znajući…
Međutim, ovo pravilo prate četiri izuzetka: neću, nemam, nemoj, nisam.
Složićemo se da se ovo gradivo uči još u mlađim razredima osnovne škole. Zašto onda greške i dalje postoje?
Ljudi se često vode analogijama i „sličnim primerima”, te zato i pogreše. Naravno, to ne sme biti opravdanje, jer jezik funkcioniše prema sistemu pravila, a ne prema onome što je nama najlogičnije. Na primer, ne smemo se voditi time da ako se piše neznanje, neznalica ili neljubazan, po istom principu će se pisati spojeno nemogu i neznam. To je sasvim pogrešna logika, jer jedno pravilo važi za imenice (neznanje, neznalica) i prideve (neljubazan), a sasvim drugo za glagole (ne mogu, ne znam).
Pogrešno pisanje zamenica
Pored navedenih primera, na društvenim mrežama neretko možemo videti pogrešno pisanje zamenica. Uglavnom se greši kod istih primera, tj. kod pisanja zamenica koje su upotrebljene s predlozima.
Prema pravilu, složene zamenice pišemo spojeno: neko, svako, nečiji, nikoga, nikakav… Međutim, kada se ove zamenice upotrebe s predlogom, on razdvaja sastavnice: ni od koga, ni na šta, ni u čemu, ni o jednom, ni na kakvom, ni sa kim…
Iako su sve ovo primeri sa čestim greškama, ipak prvo mesto zauzima spojeno pisanje predloga i zamenice u primeru samnom, umesto jedinog ispravnog oblika sa mnom.
Leksika stranog porekla
Kada je u pitanju spojeno i odvojeno pisanje reči greši se i u primerima sa leksikom stranog porekla. Veliki uticaj interneta, stranih sajtova i programa učinio je da se brojne reči stranog porekla „odomaće” u našem jeziku. Naravno, pravila su i ovde postavljena, ali se ona gotovo uopšte ne poštuju na društvenim mrežama.
Ovo su najčešće greške (ispravni primeri dati su u zagradi):
Fotoaparat (foto-aparat), foto model (foto-model), video igra (video-igra), video snimak (video-snimak), remek delo (remek-delo), mega hit (megahit), zoo vrt (zoo-vrt), fitnes-trener (fitnes trener), biznis klasa (biznis-klasa), rent a car (rentakar), narko diler (narko-diler), fer plej (fer-plej), top forma (top-forma), fri šop (fri-šop), tok šou (tok-šou), onlajn trgovina (onlajn-trgovina)…
Zamena domaćih reči stranim rečima
Jak uticaj društvene mreže Instagram doveo je do toga da pojedine reči iz stranog jezika (engleskog) u govoru i pisanju sve češće zamnjuju odgovarajuće premere koji postoje i u srpskom jeziku. Takve reči su stori, post, šerovati, tagovati i ostale.
Primeri:
- Objavila sam sliku na storiju umesto Objavila sam sliku na priči;
- Dopao mi se post o zdravoj ishrani umesto Dopala mi se objava o zdravoj ishrani;
- Svi su šerovali vest o Đokovićevoj pobedi umesto Svi su podelili vest o Đokovićevoj podeli;
- Taguj me na tim fotografijama umesto Označi me na tim fotografijama.
Društvene mreže pružaju slobodan vid komunikacije
Veoma je teško odgovoriti na pitanje zašto se ne poštuje pravopis na društvenim mrežama. Jedan od mogućih odgovora krije se u neznanju ili nesigurnosti u znanje njihovih korisnika. Međutim, postoji i jedan stav koga se svi rado drže – „društvene mreže pružaju slobodan vid komunikacije”.
Ali šta ovo znači?
Ovakav stav bi doslovno značio da je komunikacija na društvenim mrežama nezvanična i neobavezna, ne kontrolišu je nastavnici srpskog jezika, lektori, institucije; onda je sasvim svejedno da li se vlastite imenice pišu velikim početnim slovom, da li se na kraju rečenice stavlja tačka, da li se iz poštovanja prema nekome koristi Vi i Vas itd.
Naravno, ovakav stav je sasvim pogrešan, jer sistem pravila prema kome se odvija komunikacija mora da važi u svim okolnosti jednako. To znači da je veoma važno negovati jezik, gramatičku i pravopisnu normu u svim prilikama, pa tako i na društvenim mrežama.