Hiperzenzija ili povišen krvni pritisak jeste često stanje pri kome je pritisak krvi na zidove arterija duži vremenski period toliko snažan da može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput bolesti srca ili bubrega. Krvni pritisak određen je kako količinom krvi koju ljudsko srce pumpa, tako i količinom otpora na protok krvi u arterijama. Što više krvi naše srce pumpa i što su naše arterije uže, naš krvni pritisak imaće sve više vrednosti.
Povišen krvni pritisak, odnosno hipertenziju ljudi mogu imati godinama bez ikakvih znakova ili simptoma. Međutim, čak i bez pojave simptoma, oštećenje krvnih sudova i srca se nastavlja. Ukoliko se povišen krvni pritisak ne kontroliše i leči on može povećati rizik od nastanka vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući infarkt, druge srčane bolesti, kao i bolesti bubrega.
Hipertenzija se generalno razvija duži niz godina i pogađa gotovo svakog čoveka u nekom periodu života. Srećom ovaj zdravstveni problem se vrlo jednostavno otkriva. Jednom kada saznate da bolujete od povišenog krvnog pritiska, uz savete dobrog doktora možete ga kontrolisati.
Simptomi povišenog krvnog pritiska
Većina ljudi koja se suočava sa ovim zdravstvenim problemom nema nikakve simptome ili zankove. Kod pojedinih ljudi kao simptomi se javljaju glavobolje, kratak dah ili krvarenje iz nosa. Međutim, ovi simptomi nisu tako izraženi i obično se ne pojavljuju sve dok krvni pritisak ne dostigne izuzetno visoke vrednosti.
Kada je vreme da se obratite svom doktoru?
Merenje krvnog pritiska vrši se kao deo rutinskih zdravstvenih pregleda. Svake dve godine, ukoliko to on sam ne uradi, zamolite doktora da Vam izmeri krvni pritisak. Ukoliko ste stariji od 40 godina merenje krvnog pritiska vršite barem jednom godišnje. Kako bi se utvrdilo postoje li kakve razlike, pritisak bi se trebao meriti na obe ruke.
Vaš doktor će Vam verovatno preporučiti češće merenje pritiska ukoliko ste se u prošlosti već suočavali sa povišenim krvnim pritiskom ili ukoliko u Vašem slučaju postoji rizik od nastanka srčanih oboljenja. Deci starijoj od tri godine, krvni pritisak se obično meri jednom godišnje u okviru redovnih zdravstvenih pregleda.
Ukoliko svog doktora ne posećujete redovno, merenje krvnog pritiska često možete izvršiti u okviru sajmova zdravlja ili na drugim lokacijama u gradu u kome živite. Ukoliko rezultati merenja krvnog pritiska pokažu visoke vrednosti, obratite se svom lekaru.
Dva tipa povišenog krvnog pritiska
Postoje dva tipa povišenog krvnog pritiska, odnosno hipertenzije. To su esencijalna, iliti primarna i sekundarna hipertenzija. Kada je u pitanju primarna hipertenzija, uzroci njenog nastanka nisu identifikovani. Ona se razvija postepeno, tokom dužeg niza godina.
Sa druge strane, sekundarnu hipertenziju mogu uzrokovati drugi zdravstveni problemi poput problema sa bubrezima, apneje (kratkotrajnog prekida disanja), tumora nadbubrežne žlezde, problema sa tiroidnom žlezdom ili određenih urođenih defekata krvnih sudova. Ovu vrstu povišenog krvnog pritiska osim drugih zdravstvenih problema mogu uzrokovati i određeni lekovi poput pilula za kontracepciju, lekova za smanjivanje kongestije ili lekova protiv bolova. Sekundarna hipertenzija može biti uzrokovana i korišćenjem ilegalnih droga poput kokaina ili amfetamina. Preterivanje sa alkoholom takođe je jedan od uzroka nastanka ove vrste hipertenzije.