Prevelika količina svakodnevnog stresa, brz tempo života, nedovoljno fizičke aktivnosti i nezdrave navike rezultirale su tome da se sve više ljudi javlja neurologu sa simptomima ili posledicama teških neuroloških oboljenja.
Parkinsonova ili Alchajmerova bolest i moždani udar pogađaju sve mlađe i mlađe pacijente, a neurolozi svakodnevno nalaze nove i efikasnije načine da im pomognu. Zahvaljujući modernoj neurologiji, posledice moždanog udara se mogu izlečiti za nekoliko meseci, a Parkinsonova i Alchajmerova bolest držati pod kontrolom decenijama. Kako bi pacijenti dobili adekvatan tretman i povratili kvalitet života, neophodno je samo da se na vreme jave lekaru specijalisti.
Alchajmerova bolest- medicinska enigma sa kojom se može kvalitetno živeti
Parkinsonova i Alchajmerova bolest intrigiraju naučnu zajednicu širom sveta već gotovo vek unazad. Iako se njihov uzrok i dalje ne zna u potpunosti, najnovija istraživanja pokazuju da se pri ispoljavanju simptoma može izolovati određeni nasledni faktor. Naime, između 10 i 15% pacijenata obolelih od ovih bolesti ima članove uže porodice koji su simptome ispoljili u približnom životnom dobu. Bez obzira na uzroke, Parkinsonova i Alchajmerova bolest imaju slične fiziološke posledice, odnosno degeneraciju i odumiranje nervnih ćelija različitih regija mozga, pre svega onih koji proizvode neurohemijski prenosnik dopamin. Usled toga, javljaju se specifični simptomi. Parkinsonovu bolest prati ukočenost ekstremiteta, tremor i otežano kretanje, dok se Alchajmerova bolest ispoljava narušavanjem kratkoročne memorije, zbunjenošću, opadanjem socijalnih veština i generalno slabim intelektualnim mogućnostima. Iako tradicionalno pogađaju pacijente u starijoj životnoj dobi, obe bolesti se mogu ispoljiti dosta ranije, čak i u tridesetim godimana života. Zbog toga se pacijentima koji u porodici imaju članove obolele od Parkinsonove i Alchajmerove bolesti savetuje redovna poseta neurologu. Zahvaljujući terapijama koje obuhvataju medikamente i moždane stimulacije, Parkinsonova i Alchajmerova bolest se mogu značajno usporiti, a simptomi svesti na minimum koji ne narušava značajnije svakodnevicu pacijenata.
Moždani udar- akutno neurološko stanje koje zahteva brzo reagovanje
Moždani udar jeste akutno stanje u kome dolazi do zapušenja ili čak pucanja krvnih sudova u mozgu. Posledice po zdravlje pacijenta mogu biti velike, poput gubitka moći govora ili potpune oduzetosti jedne strane tela. Ovo su i neki od prvih simptoma, uz jake glavobolje, povraćanje i vrtoglavicu. Zbog toga pacijenti traže hitnu lekarsku pomoć, a brza intervencija u toku i nakon samog udara višestruko povećava šanse za potpuni oporavak u budućnosti. Neurološki pacijenti koji su pretrpeli posledice moždanog udara zahtevaju budno praćenje oporavka nervnog sistema. Zbog toga su neophodne česte posete neurologu, adekvatni medikamenti i fizikalna terapija. Uz ovakav tretman, pacijenti se brže mogu vratiti svom normalnom životu.
Faktori rizika
Faktore rizika pojave moždanog udara treba tražiti u načinu života, ishrani i svakodnevnim navikama. Pacijenti sa viškom kilograma, pušači i oni koji često konzumiraju alkohol sebe izlažu povećanoj mogućnosti da dožive ovo teško neurološko stanje. Bolesti poput dijabetesa takođe povećavaju rizik, pa se ovim pacijentima, pored uzimanja terapije, preporučuju i redovni neurološki pregledi. Najzad, stanja poput hipertenzije, tromboze, poremećaja rada srca ili postojanje aneurizme mogu dovesti do moždanog udara čak i kod vrlo mladih pacijenata između 15 i 45 godina života.