Ispitni rok predstavlja jedan od najintenzivnijih perioda u životu studenata. Dani postaju kraći, spavanje neredovno, a lista gradiva sve duža. Iako akademski pritisak nije nepoznanica, upravo u ovom periodu dostiže svoj vrhunac. Mentalno zdravlje, koje tokom semestra često ostaje po strani, u ispitnim rokovima dolazi pod dodatno opterećenje. Održavanje psihološke stabilnosti i stvaranje ravnoteže između učenja i odmora postaje ključno za funkcionalnost i uspešnost u ovom izazovnom periodu.
Najveći izvori stresa u akademskom okruženju
Akademski stres kod studenata ne potiče isključivo iz količine gradiva. On se često formira kao složen splet pritisaka,internih i eksternih. Očekivanja okoline, samopostavljeni visoki ciljevi, kao i konkurencija među kolegama, mogu izazvati osećaj nesigurnosti i hronične napetosti. Studenti se često bore sa strahom od neuspeha, a taj strah zna da parališe i blokira mentalne kapacitete. Uz to, mnogi od njih paralelno rade ili imaju druge obaveze, što dodatno otežava organizaciju vremena i povećava psihološko opterećenje.
Još jedan izvor stresa jeste nedostatak podrške i razumevanja iz okruženja. Mnogi studenti nemaju razvijene strategije za upravljanje stresom i osećaju se usamljeno u svojoj borbi. Ispitni rok se doživljava kao period u kom je dozvoljeno samo jedno – učiti bez pauze. Takav stav vodi ka mentalnom zamoru, nesanici i gubitku motivacije. Stalna dostupnost digitalnih distrakcija dodatno otežava koncentraciju i produžava vreme učenja, što stvara iluziju da je napor konstantan, a rezultati nedovoljni. U tom začaranom krugu, mentalno zdravlje je često prvo što trpi.
Tehnike za upravljanje vremenom i emocijama
Savremeni život donosi niz zahteva koje mladi često pokušavaju da usklade bez jasne strategije. Neefikasno upravljanje vremenom često vodi do anksioznosti, osećaja preopterećenosti i smanjene motivacije. Prvi korak ka balansiranju jeste uspostavljanje rutine, definisanje prioriteta i realističnih ciljeva za dan ili nedelju. Korišćenje alata poput to-do lista, digitalnih kalendara ili metoda poput Pomodoro tehnike može pomoći da se fokus zadrži i energija pravilno rasporedi.
Paralelno sa upravljanjem vremenom, važno je razvijati veštine emocionalne regulacije. Tehnike disanja, vođene relaksacije, vođenje dnevnika misli i emocija, kao i praktikovanje asertivne komunikacije, doprinose smanjenju unutrašnjeg pritiska. Umesto potiskivanja emocija, cilj je njihovo prepoznavanje i usmeravanje na zdrav način. Psihološka podrška može biti ključna u učenju ovih veština, naročito kod mladih koji se prvi put susreću sa zahtevima odraslog života.
Prednosti koje nudi online psihoterapija mladima
Online psihoterapija je za mlade često prvi korak ka otvaranju prema sopstvenim problemima. Njena najveća prednost je pristupačnost jer omogućava kontakt sa psihologom iz sopstvenog doma, bez dodatnog stresa oko dolaska na seanse ili logistike. To posebno pogoduje studentima, mladima koji rade, kao i onima koji žive u manjim mestima bez dovoljnog broja stručnjaka.
Psihološka distanca koju digitalni format pruža može olakšati početnu komunikaciju. Mnogi mladi se osećaju opuštenije kada razgovaraju putem video poziva ili čak samo porukama, što im pomaže da brže steknu poverenje i otvorenije govore o svojim osećanjima. Online terapija takođe nudi fleksibilnije termine i lakše se uklapa u nepredvidiv raspored mladih ljudi. Zahvaljujući tome, kontinuirana emocionalna podrška postaje dostupnija, što pozitivno utiče na njihovu sposobnost da se izbore sa izazovima i razvijaju psihološku otpornost.
Zašto nije sramota tražiti pomoć?
Traženje pomoći od psihoterapeuta ne znači slabost naprotiv, to je znak hrabrosti i zrelosti. U društvu u kojem se često promoviše perfekcionizam i samodovoljnost, priznati da ti je potrebna podrška predstavlja važan korak ka ličnom razvoju. Psihoterapija ne služi samo onima koji se suočavaju sa ozbiljnim problemima, već i svima koji žele bolje da razumeju sebe, poboljšaju odnose ili uspostave zdrav balans između emocija, obaveza i ciljeva.
Mnogi mladi ljudi i dalje osećaju pritisak da ne pokazuju ranjivost. Međutim, prihvatanjem činjenice da ni jedna osoba ne može sve sama, otvara se prostor za dublju introspekciju i isceljenje. Psihoterapija pruža bezbedno okruženje u kojem možeš da pričaš bez osude i da konačno čuješ sebe.
Podrška stručnjaka pomaže da se sagledaju obrasci ponašanja koji te sputavaju, ali i da naučiš kako da reaguješ zdravije na stres, konflikte i životne izazove. Umesto da potiskuješ ono što te muči, kroz psihoterapiju dobijaš alate koji ti pomažu da preuzmeš kontrolu nad sopstvenim životom. Upravo tu počinje stvarna unutrašnja snaga, ne u izbegavanju problema, već u spremnosti da ih osvetliš i prevaziđeš.
Ako osećaš da ti je teško, nisi sam/a. Traženje pomoći nije slabost. To je korak ka boljoj verziji sebe.