Kako je nastala kartonska ambalaža?

Svoje mesto na tržištu kartonska ambalaža našla je zahvaljujući masovnoj proizvodinji i kapitalizmu. Danas su u svakodnevnoj upotrebi, a bilo da se pakuju pokloni, menja mesto boravka ili se kupuju slatkiši, čokolade, keks, kartonska ambalaža je neizostvna.

Vremenom se i tržište modernizovalo, pa su danas otvorene i radnje koje isključivo proizvode karonske kutije i drugu ambalažu i njih ima i u Beogradu, ali i širom naše zemlje.

Kada i kako je nastala prva karonska kutija?

Ne možemo da ne primetimo da se kartonske kutije danas nalaze svuda. Koliko ih imate trenutno u stanu?

A ostalu kartonsku ambalažu? Osnovna svrha ove ambalaže ejste čuvanje dobara materijalnih i skladištenje tih dobara, a imaju i zaštitnu funkciju. Kartonskim ambalažama se dobro čuvaju materijalna dobra da se ne oštete, a danas se svuda koriste. Međutim, ne zna se mnogo o njihovom nastanku.

Iako malo ko zna o tome, ali prvi oblik kartonski, doduše vrlo primitivan nastao je još davno pre nastanka naše ere i to u dalekoj Kini. Prema sačuvanim podacima jasno se vidi da se papir koristio tek nakon dva veka pre nove ere, a imao je tvrdu strukturu i bio je sličan današnjem obliku kartona. Ova struktura bila je napravljena od dudovog drveta. U tadašnje vreme tvrd papir služio je za čuvanje i odlaganje hrane.

Ova svedočanstva nimalo ne čude, jer su baš u tadašnje vreme Kinezi pronašli papir koji im je služio za pisanje.

Ipak, tek u modernom dobu, odnosno u 17. veku počinje da se izrađuje karton. U to vreme Evropa je već bila na pragu prve industrijske revolucije. pre nego što e nastala kutija, ali i kartonska ambalaža, karton je bio u upotrei za pisanje. Početkom 19. veka počinje da se upotrebljava u pojedinim lancima proizvodnje, a prvo se proizvodio za jednu društvenu igru koja je nastala u Nemačkoj.

Upotreba kartona u modernom dobu

Proizvođači su smišljali načine kako sve mogu da upotrebe karton, pa su polovinom 19. veka proizvođači šešira od kartona napravili oblik samog šešira koji će proizvod sačuvati od kiše, gužvanja i vlage dok ne stigne do kupca. E tako je zapravo kartonska ambalaža dobila svoju primenu. Ona se do današnjeg dana nije mnogo promenila.

Negde polovinom 19. veka se takođe došlo na ideju da karton može da posluži i za skladištenje materijalnih dobara, pa su fabrike krenule da smišljaju načine kako da masovno proizvedu kartonske kutije. 

Od masovne proizvodnje do masovne potrošnje

Sa masovnom proizvodnjom došlo se do ubrzane izrade ovakve ambalaže, a ubrzo se prestalo sa ručnom proizvodnjom kutija, jer je ona mnogo sporija i sam proces izrade trajao je mnogo duže. Mnogo je teže bilo ručno savijati papir i od njega praviti karton, pa je prva fabrika za izradu kartona otvorena u Bruklinu i ona je krenula prva u proizvodnju kartonske ambalaže i kutija kakve mi danas koristimo.

S obzirom na to da se zahvaljujući fabričkoj proizvodnji povećavala količina kutija koja je izlazila na tržište, i potreba kupaca je rasla. Zatim su se usložnjavali i načini izrade, počeli su da se prave različiti oblici, veličine, a danas se mnogu kupiti kutije u mnogo boja, oblika i veličina.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *