Spelta ili kako je još zovu kod nas krupnica ili pir je vrsta pšenice koja se uzgaja od 5000 godine p.n.e. Najraniji nalazi arheologa o spelti potiču iz južnog Kavkaza, blizu Crnog mora, mada su najbolje dokumentovani nalazi zabeleženi na evropskom tlu. U srednjem veku se uzgajala na prostorima današnje Švajcarske, Nemačke, severne Francuske, Tirola i južne Holandije. U devetom veku pr.n.e postaje glavna žitarica, verovatno zbog otpornosti na klimatske promene. U Srbiji počinje da se uzgaja početkom prošlog veka.
Spelta je žitarica koja ima debelu opnu koja štiti sam plod od štetočina, ali i od pestcida. Za uzgoj spelte nisu potrebni neki posebni uslovi ili posebna zemlja. Zbog svega toga spelta je jako zdrava namirnica.
Prednosti uzgoja spelte i njene upotrebe u ishrani
Spelta je žitarica koju je lako gajiti, kao što je pomenuto, ne zahteva posebnu obradu i zemljište, baš naprotiv spelta dobro uspeva na kršovitom i siromašnom zemljištu i odlično podnosi niske temperature. To je stara vrsta žitarice tako da nije genetski modifikovana.
I ako je odskora postala popularna, naročito među onima koji su alergični na gluten iz pšenice, već decenijama se koristi u ishrani trkačkih konja. Ona sadrži gluten ali manje nego ostale žitarice i rastvorljiv je u vodi, a takođe se razgrađuje mešanjem i toplotom za razliku od onog iz pšenice pšenice.
Spelta po svojim nutritivnim vrednostima je daleko bogatija od pšenice koju koristimo u svakodnevnoj ishrani. Sadrži sve vitamine iz B grupe osim B12, kao i cink, fosfor, kalcijum, magnezijum i selen i to u većoj količini od bilo koje žitarice. Spelta se lako vari i organizam lako uzima iz nje sve njene vrednosti.
Aroma ove žitarice cenjena je u kulinarstvu jer ima ukus orašastih plodova i blago dimljenog sira, testo od spelte lako se obrađuje zbog dobre teksture brašna. Na tržištu se mogu pronaći različiti proizvodi od spelte, kao što su kore za pitu, testenina i sok od spelte. U hrono ishrani je vrlo zastupljena i tu imamo razne keksiće, krekere i druge hrone grickalice.
Sok od spelte
Sok od speltine trave ili kako je neki nazivaju eliksirom života, pravi se mehaničkim ceđenjem mladih izdanaka ove žitarice. Ovaj sok prva je napravila doktorka Ann Wigmor koja se pre više od pola veka izlečila od raka debelog creva. Živela je preko 90 godina i sa 82 godine nije imala ni jednu sedu vlas, veruje se da je razlog njene vitalnosti upravo spelta. Sami možete napraviti ovaj sok kod kuće, kao i svaka pšenica, brzo raste i mlade izdanke stavite u sokovnik i iscedite, dnevna doza ovog soka je 30ml pre obroka. Detaljniji recept možete naći na internetu.
Lekovita svojstva spelte
Blagotvorno deluje na nervni sistem, preventivno deluje za Parkinsovu i Alchajmerovu bolest, jača imunitet. Korisna je i za kardiovaskularni sistem jer čisti krvne sudove od masnoća. Takođe utvrđeno je da jača pankreas, reguliše probavu, ubrzava metabolizam, regeneriše jetru i sprečava stvaranja polipa na debelom crevu.
Jedan zdravi recept – krekeri od spelte
Potrebno vam je:
250gr speltinog brašna
2 kašičice praška za pecivo
1 kašičica soli
3 supene kašike maslinovog ulja
150ml vode i piva u jednakim razmerama
par kašika semenki po izboru
Priprema:
Priprema je laka, umešajte sve suve sastojke i dodajte postepeno tečnost, testo treba da bude glatko i da se ne lepi. Rastanjte ga što tanje i isecite oštrim nožem, pecite u zagrejanoj rerni na 180 c dok krekeri ne postanu hrskavi i ne porumene. Uživajte u zdravim grickalicama.